Negativne misli o prošlosti

Inspiracija

Vjerojatno ste nekad analizirali neke događaje iz prošlosti i razmišljali što je trebalo učiniti drugačije… Možda se sjetite i nekih ljudi koji su se prema vama ponašali neprihvatljivo…

Proživljavanje istoga iz sata u sat i analiziranje događaja u kojem smo trebali „reći to i to“, „postupiti tako i tako“ samo su destruktivne misli koje razaraju, a u prošlosti ne može se ništa ispraviti. Ako prihvatimo situaciju takvu kakva jest i odlučimo ljubav uzeti kao svoje najjače oružje, većina situacija riješit će se sama od sebe jer jako je teško ratovati s nekim tko u ruke ne želi uzeti jednako oružje. Ljubav je velika i snažna sila. Tko je jednom nekome oprostio ili prihvatio svog neprijatelja, zna kakvo olakšanje taj događaj sa sobom donosi i kakav mir slijedi kao nagrada. Ljubav je štit koji čuva, brani nas od otrovnih strijela, oslobađa od negativnih utjecaja.

Sami smo odgovorni hoćemo li se prepustiti negativnom razmišljanju i smišljanju osvete ili se osloboditi i uživati u svakodnevnim aktivnostima i ljepoti koja nas okružuje. Ako volimo sebe i želimo iskoristiti svaki dan koji nam je darovan, nećemo imati vremena za mržnju i negativne emocije prema drugima. To ne znači da ćemo se ponašati kao slijepci i praviti se da ništa od toga ne postoji ili da negativni ljudi nisu oko nas. Kao što postoje predivne osobe, uvijek će postojati i oni koji odabiru biti negativni. To je stvar odluke.

Kad prihvatimo da i osoba s najviše negativnih karakteristika koju poznajemo ima i neke pozitivne, jer možda uživa u ručku sa svojim djetetom, s ljubavlju podraga svog psa, nahrani ptice ili donira novce humanitarnoj organizaciji, shvatit ćemo da nitko od nas nije potpuno pravedan ili savršen, kao što nije u potpunosti ni negativan ni zao. Kad nas obuzmu negativne emocije, važno je pronaći male stvari koje nam usmjeravaju misli na nešto drugo. Na primjer, može pomoći glasno pjevanje ili usmjeravanje pažnje na neke detalje i analiziranje tih detalja na sve načine kojih se možete sjetiti. Nekim ljudima pomaže i dogovor sa samim sobom i priznanje da su imali pravo na malo negativizma, ali da od tog trenutka odlučuju odabrati samo pozitivno razmišljanje i pogled u budućnost. Osobu koja vam je nanijela neku nepravdu možete zamišljati u svakodnevnim aktivnostima, blagu, mirnu i usmjerenu na nešto lijepo. To neće uvijek biti lako, no uvećavanje „neprijatelja“ nama donosi dodatnu nervozu i svakog puta ponovno proživljavamo neželjeni događaj. Time usmjeravamo misli i izbacujemo se iz negativnog stanja. Međutim, to u samom početku ne ide automatski i time nismo po kratkom postupku zauvijek zaustavili negativno razmišljanje. Vjerojatno će se opet javiti isti problem, ali s upornošću možemo ga na kraju u potpunosti iskorijeniti. Važno je vježbati i ne odustajati od pozitivnih misli i djelovanja. Kad jednom s voljom krenemo, postoji vjerojatnost da više nikada ne poželimo razmišljati drugačije ili vratiti se na stari negativizam.

Na početku 20. stoljeća najvažnije karakteristike cijenjenih ljudi bile su građanska angažiranost, dužnost, radišnost, čast, ugled, moral, lijepo ponašanje, plemenita djela i integritet. Nažalost, u poslovnom okružju danas se pristojni i blagi ljudi često karakteriziraju kao slabi ili nedovoljno čvrsti u poslovnoj komunikaciji. U društvu gdje je nadmetanje imperativ, često takvi pojedinci djeluju na prvi pogled nespretno ili kao osobe koje nisu dorasle tim ozbiljnim bitkama.

Pristojan čovjek koji oplemenjuje druge je otmjen. Dugoročno gledano, takve otmjene osobe s dostojanstvom imaju veći utjecaj na druge ljude, ali i grade čvrste temelje svog posla. Ne opterećuju se povremenim napadima, uvredama ili uznemiravanjima bilo koje vrste. Pred otmjenim čovjekom bezobzirnost i vulgarnost u ophođenju jednostavno bježi, a počinju ga okruživati ljudi istih vrijednosti. Otmjeni ljudi su intuitivni vođe, oni su inspiracija onima koji idu drugim putem, svjesno i hrabro. Otmjeni ljudi su oni koje se ne vidi na prvi pogled, ponekad se izgube u mnoštvu, ali dovoljno pažljivi ih uvijek primijete.

dr. sc. Elvira Mlivić Budeš, savjetnica za razvoj u Filaksu

(elvira@filaks.hr)